Primjena mjera energetske efikasnoti donosi ugodniji ambijent u zdravstvenim ustanovama kako za zaposlene tako i za pacijenate, a za rekonstrukciju i adaptaciju specijalnih bolnica u Risnu i Dobroti izdvojeno je oko 800 hiljada eura.
To je, obilazeći te zdravstvene ustanove, kazao ministar zdravlja Kenan Hrapović navodeći da je za adaptaciju Specijalne bolnice “Vaso Ćuković” u Risnu izdvojeno oko 386 hiljada eura, a za Specijalnu bolnicu za psihijatriju u Kotoru 414 hiljada eura.
“Radovi na ova dva objeka počeli su početkom juna, realizuju se planiranom dinamikom, a završetak se očekuje do kraja godine. Fokus prilikom izvođenja radova odnosi se upravo na unapređenje energetske efikasnosti tj. zamjenu fasadne bravarije, postavljanje termo izolacije na fasadi, postavljanje hidro i termo izolacije krovnih ravni, unapređenje sistema osvjetljenja i sistema za grijanje”, naveo je Hrapović.
Napredna energetska efikasnost, kako je ocijenio, donosi i napredniji i ugodniji ambijent u ustanovama, kako zaposlenih tako i pacijenata.
“Istraživanja su pokazala da je zadovoljstvo pacijenata unutrašnjim komforom, nakon primjene mjera energetske efikasnosti, povećano na preko 95 odsto, a medicinskog osoblja na preko 85 odsto. Ukupna potrošnja energije smanjena je za oko 500 hiljada eura godišnje”, rekao je Hrapović.
Očekuje, kako je dodao, da će nakon izvođenja radova objekti biti pokazni primjer o benefitima implementacije mjera energetske efikasnosti.
“Ministarstvo zdravlja i Ministarstvo ekonomije nastavljaju implementaciju projekta “Energetska efikasnost u Crnoj Gori”. Do sada je kroz projekat u zdravstvene objekte uloženo oko 8,8 miliona eura”, rekao je Hrapović.
Državni sekretar Ministarstva ekonomije, Nikola Vujović, rekao je da ga raduje da sve ono što radi to ministarstvo i Vlada u cjelini daje mjerljive i očigledne rezultate.
“Projekat je od velikog značaja, a realizujemo ga sa Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj. Do sada smo završili rekonstrukciju i adaptaciju na 28 objekata iz sistema zdravstva i prosvjete. To su objekti koje koristi oko 100 hiljada korisnika, što daje jasnu sliku o značaju i obimu svih ovih projekata. Raduje me što sam vidio zadovljstvo direktora bolnica u Dobroti i Risnu”, kazao je Vujović.
Siguran je, kako je dodao, da će završetkom radova biti postignuti ekomonski, energetski efekti u smislu ušteda, “ali što je još važnije i efekti ugodnijeg boravka u ovim objektima”.
Direktor Specijalne bolnice Risan, Vlado Popović, kazao je da je u pitanju veliki projekat koji podrazumijeva zamijenu fasade i kompletnog krova bolnice.
“Time samo ispunjavamo prvi korak u ukupnom cilju koji se tiče uređenja bolnice, bolničkog kruga, Prijemno-urgentnog bloka. Već smo krenuli u realizaciju završetka projekta operacionog bloka i Intenzivne jedinice koji ćemo kandidovati na kapitalni budžet”, rekao je Popović.
Istakao je da je od 1. jula do danas, u toj bolnici, urađena 151 ortopedska i 51 neurohirurška operacija.
Direktor kotorske Specijalne bolnice za psihijatriju, Petar Abramović, rekao je da planirano uređenje fasada, zamjena prozora, vrata, desetak kotlova za grijanje, kao i kompletna promjena osvjetljenja i klimatizacija.
“To je projekat koji je od izuzetnog značaja za ovu ustanovu. Izuzetno sam zadovoljan i kvalitetom i dinamikom radova, kao i posvećenošu radnika. Veliku zahvalnost dugujemo Ministarstvu zdravlja i Ministarstvu ekonomije. Projekat je naišao na pozitivne komentare svih građana. Siguran sam da će, kada radovi budu završeni, sve izgledati i bolje nego što smo očekivali”, smatra Abramović.
Energetski je adaptirano 19 zdravstvenih objekata i to Klinički centar Crne Gore, uključujući Institut za bolesti djece, bolnice u Pljevljima, Bijelom Polju, Beranama, Cetinju i Kotoru, specijalne bolnice u Risnu i Brezoviku, osam domova zdravlja (Cetinje, Kotor, Nikšić, Kolašin, Andrijevica, Berane, Plav i Rožaje) i dvije zdravstvene stanice (Petnjica i Murino), a u završnoj su fazi radovi na Opštoj bolnici Bar i Domu zdravlja Ulcinj.
“Svi pacijenti koji su upućeni u našu ustanovu su zbrinuti. Nijedan pacijent nije upućen u neki drugi zdravstveni centar. Mislim da smo svi na istom, zajedničkom, putu da stvaramo ustanove koje će i infrastrukturno ispratiti sve što se u njima radi”, kazao je Popović.
Cilj je, kako je dodao, da se stvore preduslovi da i Crna Gora i risanska bolnica budu prepoznati na mapi svjetskog zdravstvenog turizma, “a ova bolnica sa ovom pozicijom to itekako zaslužuje”.